Šta Brajevo pismo omogućava slepim osobama
Drago nam je da prenosimo članak našeg dugogodišnjeg saradnika i korisnika usluge personalne asistencije Luke Joksimovića Barbata.
BalkanMagazin :: Брајево писмо – средство универзалне писмености слепих
Drago nam je da prenosimo članak našeg dugogodišnjeg saradnika i korisnika usluge personalne asistencije Luke Joksimovića Barbata.
BalkanMagazin :: Брајево писмо – средство универзалне писмености слепих
I ove godine smo obeležili 5.maj, Evropski Dan samostalnog života.
Posvetili smo ga Ženama sa invaliditetom i samostalnom životu a u čast Gordani Rajkov, koja je samostalni život donela u Srbiju i Region.
U saradnji sa organizacijom IzKrugaVojvodina i Slavicom Milojević iz Republičkog Zavoda za socijalnu zaštitu smo u Čačku razgovarali o rodnom aspektu samostalnosti žena sa invaliditetom, kao i šta je to sve što čini samostalni život.







U Beogradu je od 22-24. aprila održana još jedna obuka za personalne asistente.
Odlična radna atmosfera. Hvala svima!



Kako se tehnologije veštačke inteligencije (VI) sve više ugrađuju u globalna istraživanja i praksu u oblasti zdravlja, one pokazuju prazninu u rešavanju problema sa zdravljem žena, uključujući zdravlje majki i rodnu ravnopravnost. Pored toga, kao što su pokazali Peige Song i kolege u ovom članku, VI bi mogla pomoći u identifikovanju i određivanju prioriteta istraživačkih pravaca koji se bave potrebama marginalizovanih grupa.
Međutim, ove tehnologije se takođe mogu zloupotrebiti na dodatnu štetu i produžavanje nejednakosti. Nedavni skandal sa VI u aplikaciji GROK, koji uključuje stvaranje i širenje eksplicitnih seksualnih slika žena i devojčica, bez njihovog pristanka, putem generativne VI, jasno je upozorenje na zloupotrebu VI.
Sa njihovom sve većom upotrebom, postavlja se hitno pitanje: kako možemo osigurati da brzi napredak VI služi poštovanju i zaštiti žena, umesto da ih izlaže novim oblicima rizika i nepravde?
Iako veštačka inteligencija ima potencijal da identifikuje zanemarene zdravstvene probleme i poboljša pristup zdravstvenoj nezi, ona takođe može da pojača postojeće predrasude i uvede nove pretnje. GROK zloupotreba je jedan primer širih rizika koje nedovoljno regulisan tehnološki napredak može predstavljati za dostojanstvo, bezbednost i dobrobit žena u patrijarhalnim društvima.
Kao što Bakelmen i Buse ističu u ovom članku, slike generisane veštačkom inteligencijom nose rizik da ponove štetne stereotipe i uskrate ljudima kontrolu nad svojim prikazivanjem. Kako je istakla organizacija UN Women, tehnologije veštačke inteligencije se sve više koriste za pojačavanje onlajn zlostavljanja žena, uključujući uznemiravanje, praćenje i deljenje ili manipulaciju intimnim slikama bez pristanka. Obim i brzina kojom veštačka inteligencija može da generiše i širi štetan sadržaj pogoršavaju digitalno nasilje nad ženama i devojčicama. Takva zloupotreba pogoršava diskriminaciju, nanosi psihološku i socijalnu štetu i ugrožava dostojanstvo i bezbednost žena. Lakoća kojom veštačka inteligencija stvara štetne slike i snimke pokreće hitne etičke probleme, kao što su kršenje privatnosti i sadržaj bez pristanka, naglašavajući potrebu za snažnim upravljanjem i efikasnim zaštitnim merama. Ovi izazovi su posebno zabrinjavajući za žene i devojčice u zemljama sa niskim resursima, gde pravna i tehnička zaštita mogu biti najslabije.
Još jedan problem su algoritmi skupljeni na podacima kojima nedostaje dovoljna zastupljenost žena, posebno trudnica. Kada su takve populacije isključene ili nedovoljno zastupljene u podacima za obuku, algoritmi mogu pružiti netačne dijagnoze ili preporuke za lečenje tih osoba. Kao što su pokazale Nyashadzaishe Mafirakureva i saradnici, nedostatak podataka specifičnih za trudnoću u nadzoru tuberkuloze, sugeriše da se rizik od razvoja tuberkuloze kod žena tokom trudnoće i u postporođajnom periodu često može potceniti. Takav nedostatak podataka nije retkost, i svi alati veštačke inteligencije izgrađeni na nepotpunim skupovima podataka mogu da uskrate odgovarajuću negu i pogoršaju nejednakosti.
Da bi se osiguralo da veštačka inteligencija unapređuje ravnopravnost u zdravlju žena, globalna zdravstvena zajednica treba da da prioritet interdisciplinarnoj saradnji. Kao što Lu i kolege predlažu, veštačka inteligencija obećava da će podržati identifikaciju i upravljanje nasiljem od strane intimnog partnera. Na primer, veštačka inteligencija može omogućiti bezbednije otkrivanje i blagovremenu intervenciju za nasilje od strane intimnog partnera. Jačanje nadzora i povećanje zastupljenosti podataka su neophodni za zatvaranje praznina u dokazima i smanjenje rizika od neprikladnih preporuka zasnovanih na veštačkoj inteligenciji. Ako se razviju zajedno sa snažnim mehanizmima za obezbeđivanje zaštite podataka, ovi napori će pomoći da se osigura da veštačka inteligencija bude pravedna i da poboljšava zdravstvene ishode u svakoj populaciji širom sveta.
U međuvremenu, važno je uključiti rodnu i seksualnu osetljivost u svaku fazu razvoja i primene veštačke inteligencije. Da bi se ovo postiglo, potrebno je reprezentativno prikupljanje podataka i osiguravanje da žene i druge marginalizovane grupe – poput etničkih manjina, osoba sa invaliditetom i drugih ugroženih grupa – budu uključene u dizajn, upravljanje i evaluaciju zdravstvenih tehnologija. Njihovo učešće je neophodno kako bi se osiguralo da rešenja zasnovana na veštačkoj inteligenciji budu reprezentativna, opšta i bezbedna za sve. Kako se pojavljuju novi oblici nasilja nad ženama koje veštačka inteligencija nesmotreno omogućava, odgovori vladinih politika takođe se moraju tome prilagoditi, kao što su istakli Blofield i kolege u ovom izdanju.
U skladu sa ovogodišnjom temom Međunarodnog dana žena „Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i devojčice“, pozivamo na kolektivnu akciju za unapređenje prava svih žena i devojčica. Zalaganjem za pravdu i smisleno učešće, globalna zdravstvena zajednica može iskoristiti veštačku inteligenciju kako bi ubrzala napredak ka rodnoj i polnoj ravnopravnosti u zdravstvu, osiguravajući da nijedna žena ili devojčica ne bude zapostavljena.
■ The Lancet Global Health www.thelancet.com/lancetgh Tom 14 mart 2026
Copyright © 2026 The Author(s). Published by Elsevier Ltd. This is an Open Access article under the CC BY 4.0 license.
For digital innovation in women’s health see Viewpoint Lancet Obstet Gynaecol Womens Health 2026: 2: e70–74
For more on AI in finding research priorities see Health Policy page e455
For more on Grok to generate fake sexualised images of fictitious women see https:// www.ox.ac.uk/news/2026-01- 14-expert-comment-chatbot-driven-sexual-abuse-grok-case-just-tip-iceberg
For more on AI-generated images see Correspondence page e332
For AI and violence against women see https://www. unwomen.org/en/articles/faqs/ ai-powered-online-abuse-how-ai-is-amplifying-violence-against-women-and-what-can-stop-it
For more on pregnancy data gaps see Articles page e337
For AI and intimate partner violence see https://dl.acm.org/ doi/epdf/10.1145/ 3701716.3718981
For more on government policy responses see Health Policy page e466
For International Women’s Day theme 2026 see https://www. unwomen.org/en/news-stories/ announcement/2026/01/ international-womens-day- 2026-rights-justice-action-for-all-women-and-girls

U četvrtak, 2.aprila, je održan III modul Studija invalidnosti. Teme – Istorijat pokreta za prava osoba sa invaliditetom/samostalni život, usluge u zajednici.
Iako je više polaznica bilo onlajn, diskusija je bila živa i uživanje za rad.
Hvala #izkrugavojvodina#cilsrbija#milenastojanovic#mimicazivadinovic



Evropska mreža za samostalni život organizuje Međunarodni trening za liderstvo i ljudska prava za mlade – Preuzmi vođstvo uz podršku Evropske omladinske fondacije Saveta Evrope.

Ponekad biti mlada osoba sa invaliditetom može značiti život u izolaciji. Kada se intersekcionalnost i životno iskustvo zanemare, mlade osobe sa invaliditetom postaju primaoci inicijativa umesto stratega, facilitatora i lidera koji stoje iza njih. Često imamo ideje, veštine i strast, ali ne i tim i alate za delovanje.
Vreme je da se to promeni!
Trening Preuzmi vođstvo osmišljen je da ubrza pretvranje mladih ljudi u vešte, sposobne i samouverene nosioce promena.
Evropska mreža za samostalni život poziva lidere u usponu, aktiviste, zagovornike i omladinske radnike da se umrežavaju, angažuju, mapiraju mogućnosti za saradnju i kreiraju akcione planove ili predloge projekata koje mogu da sprovedu sa omladinskom mrežom ili svojim lokalnim ili nacionalnim organizacijama.
Tokom pet dana, mladi ljudi sa i bez invaliditeta (od 18 do 30 godina) iz zemalja članica Saveta Evrope okupiće se kako bi ojačali veštine, razmenili iskustva i postali samouvereni glasovi u pokretu za prava osoba sa invaliditetom i obrazovanju o ljudskim pravima.
Povezaćete se sa iskusnim vršnjacima i timom veštih trenera, proširiti svoju mrežu preko granica i vežbati rad u raznovrsnim, multinacionalnim timovima, zasnovanim na zajedničkim vrednostima i međusektorskom razumevanju.
Na treningu ćete:
Gde i kada:
Istanbul, Turska 14–20. april 2026. godine (uključujući dane putovanja)
Ko može da se prijavi?
Iako će prioritet biti dat članovima Omladinske mreže Evropske mreže za samostalni život, zainteresovani pojedinci i/ili predstavnici organizacije koje nisu članovi Evropske mreže za samostalni život se toplo podstiču da se prijave.
Rok za prijavu: 8. mart 2026. u 23:59 časova po srednjoevropskom vremenu.
Rezultati selekcije: 16. mart 2026. Između 16. i 29. marta.
Između 16. i 29. marta 2026, odabrani učesnici će biti zamoljeni da završe neke manje pripremne zadatke, mapirajući šta svako od nas donosi na brod pre nego što podignemo sidro. Ovaj prostor će biti pristupačan, inkluzivan, intersekcionalan i vođen osnaživanjem. Ako ste spremni da izađete na palubu i oblikujete kurs – ovo je poziv za vas.
Kliknite ovde da se prijavite!
Za sva pitanja kontaktirajte koordinatorku za mlade Evropske mreže za samostalni život, Ninu Portolan, na nina.portolan@enil.eu
Od 23 do 25.februara je održana još jedna obuka za personalne asistente.
Kao i puno puta, gostoprimstvo nam je pruẓ̌ion Centar za brigu o deci, starima I osobama sa invaliditetom.
Radna grupa I raspoloženi treneri
#cilsrbija#ivanagvozdenovic#jovanmladenovic#mimicazivadinovic#personalnaasistencija
Izrada murala u okviru regionalnog projekta „Jačanje transparentnosti i odgovornosti za rodnu ravnopravnost na Zapadnom Balkanu i u Republici Moldaviji“ (Gender Budget Watchdog Network) – „Jačanje otpornosti žena s invaliditetom na uticaj klimatskih promjena u regiji Zapadnog Balkana“.
Nosilac projekta je NVO „Mozaik“ Nikšić, Crna Gora, a partneri na projektu su Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije i Savez udruženja osoba s cerebralnom paralizom Federacije BiH.
#GenderBudgetWatch
#RegionalGrant
This project is implemented with the support of Austrian Development Agency and Swedish International Development and Cooperation Agency in the framework of Gender Budget Watchdog Network.
@genderbudgetwn
@crpm.mk
@nvomozaik
#savezudruženjaosobasacerebralnomparalizomfederacijebosneihercegovine
@cil.srbija




ENIL je objavio štampanu i video prezentaciju o tome šta je uloga Centara za samostalni život osoba sa invaliditetom. U radu na ovom sadržaju učestvovao je i Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije.
#ponosni
Pre 30 godina Centar je osnovan sa željom da donese nešto novo na ovim prostorima.
Tokom te tri decenije smo podstakli osnivanje novih cross-disability organizacija, učestvovali u razvijanju mreže lokalnih centara u Srbiji, posmatrali kako nastaju promene, nekad sporo, ali dešavale su se. Sve je to bilo moguće zahvaljujući, posvećenosti, napornom radu i predanosti naših vrednih članova i vernih saradnika.
Ova godišnjica nije samo obeležavanje našeg trajanja, već i svedočanstvo otpornosti, inovacija i zajedničkog truda koji nas je vodio napred.
Danas odajemo počast našoj prošlosti – Julijani Čatalinac, Lepojki Čarević Mitanovski, Vojislavu Mladenoviću, Svetislavu Marjanoviću, Dimitriju Gligorijeviću, Damjanu Tatiću i Gordani Rajkov. Oni su dosanjali san koji je izgledao nedostižno. Oni su izmaštali i ostvarili slobodu sa punom odgovornošću i težinom borbe koju su morali da iznesu kako bi oni koji dolaze imali svetliju perspektivu.
Oni su nam dali svoje znanje i iskustvo i zato sada mirnije plovimo jer smo sigurni u Milenu Stojanović, Anđelinu Trifić, Ivanu Gvozdenović, Jovana Mladenovića, kao i u tim beogradske kancelarije, Katarinu Filipović, Momčila Stanojevića, Bojana Jovanovića, Željanu Teofanović i dve Maje, Stojimirović i Kačarević. Oni nam daju do znanja da idemo dalje u susret budućnosti.
Budućnost uvek izgleda izazovno, nekad teška, no sa stalnom težnjom ka boljem. U toj budućnosti vidimo mlade Bojanu Angelov, Nemanju Crnatovića, Branku Brkić, Anu Jovčić, Dušana Irakija i mnoge druge koji jednim delom naše podrške, žive svoje samostalne živote.
I dalje plovimo dalje ka horizontu
















© Copyright 2022 All Rights Reserved