{"id":960,"date":"2016-03-24T00:00:00","date_gmt":"2016-03-23T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/dev.cilsrbija.org\/2016\/03\/24\/izrazi-koje-treba-izbegavati-kad-pisete-u-vezi-sa-invalidnoscu\/"},"modified":"2016-03-24T00:00:00","modified_gmt":"2016-03-23T23:00:00","slug":"izrazi-koje-treba-izbegavati-kad-pisete-u-vezi-sa-invalidnoscu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/2016\/03\/24\/izrazi-koje-treba-izbegavati-kad-pisete-u-vezi-sa-invalidnoscu\/","title":{"rendered":"Izrazi koje treba izbegavati kad pi\u0161ete u vezi sa invalidnoscu"},"content":{"rendered":"
Nacionalni Centar za invalidnost i novinarstvo, 12. s<\/span><\/em>eptembar 2015.<\/span><\/font><\/div>\n

Nacionalni Centar za invalidnost i novinarstvo je objavio ovu listu zajedno sa vodičem namenjenom novinarima i pripadnicima opšte populacije koji \u017eele da nauče odgovarajuću i tačnu terminologiju, kada pišu ili se obraćaju osobama sa invaliditetom.<\/font><\/span><\/strong> <\/font><\/span><\/strong><\/p>\n

<\/span><\/strong>Ono što se smatra prihvatljivim jezikom u vezi sa invalidnošću se menja dramatičnom brzinom pa se tako i standardi adaptiraju kako se razvijaju razumevanje i percepcija. Mnogi od dole navedenih termina su se nekad široko koristili i nisu se smatrali uvedljivim, ali danas uveliko upućuju na inferiornost i imaju druge negativne konotacije. Drugo su prevaziđeni medicinski ili kolokvijalni termini.<\/font><\/span> <\/font><\/span><\/p>\n

<\/span>Ovo su samo neki od termina koje treba izbegavati kada pišete ili govorite o osobama sa invaliditetom:<\/font><\/span> <\/font><\/span><\/strong><\/p>\n

<\/span><\/strong>Abnormalan<\/span><\/strong>: neodgovarajući izraz kada se opisuje pojedinac. Abnormalnost je izraz kojim opisujete nešto što se razlikuje od normalnog. <\/span><\/font>Termin se mo\u017ee koristiti u medicinskom kontekstu, kao „abnormalno iskrivljenje kičme”. Kad se koristi da se opiše osoba to je vrlo uvredljivo. Fraza „abnormalno ponašanje” odnosi se na socio-kulturne standarde i otvorena je za različite interpretacije. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/span><\/span><\/strong><\/font>Boluje od<\/span><\/strong>: ukazuje da osoba sa invaliditetom pati ili ima umanjen kvalitet \u017eivota. Nije svaka invalidnost posledica obolenja, nisu sve osoba sa invaliditetom \u017ertve ili bolesni. <\/span><\/font>Preporučuje se korišćenje neutralnog jezika kojim će se jednostavno reći činjenica o prirodi invaliditeta. Na primer: “On ima mišićnu distrofiju” ili “osoba sa mišićnom distrofijom.”<\/font><\/span>Takođe treba izbegavati “opise koji sadr\u017ee notu sa\u017ealjenja”<\/font><\/span><\/p>\n

<\/span>Sposoban<\/span><\/strong>: upućuje na osobu koja nema invaliditet. Kao takav ukazuje da su sve osobe sa invaliditetom „nesposobne” ili da nisu u stanju da koriste svoje telo. <\/span><\/font>Neki od predstavnika invalidskog pokreta radije koriste termin „osobe bez invaliditeta”. <\/span><\/strong>Izraz „osoba bez invaliditeta” je neutralniji za upotrebu.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/span><\/font>Prikovan za kolica<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>Opisuje osobu <\/strong>koja je <\/strong><\/span><\/span>na ovaj način zavisna od svoje opreme, koja u stvari slu\u017ei da joj da više slobode (a ne prikuje).<\/span><\/font>Osoba koje koriste kolica, štap ili skuter, smatraju ih delom svog ličnog prostora. Osoba koje koriste kolica imaju različite invalidnosti i različite mogućnosti.<\/font><\/span>Prihvatljivo je reći “osoba koja koristi kolica” a izbegavati termine “prikovan” i “vezan” je kolica omogućavaju ljudima da se kreću a ne sputavaju ih.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/span>Gluv i nem\/gluvonem<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>izbegavajte ove termine <\/strong><\/span><\/span>jer su oni često netačni i mogu biti uvredljivi. <\/span><\/font>Nem je<\/span><\/strong> <\/span><\/strong>nekad bio<\/span><\/strong> <\/span><\/strong>široko rasprostranjen izraz da bi se opisala osoba koja ne govori i ne mo\u017ee da se izrazi. <\/span><\/strong>Nekad je upućivao i na to da je neko ko ne mo\u017ee da govori i glup. <\/span><\/strong>Gluvonem je termin koji se odnosio na ljude koji niti čuju, niti mogu da govore. Osobe sa ovom vrstom invaliditetom mogu da se izraze pisanjem, znakovnim jezikom i na druge načine. <\/span>Osim toga postoje osoba koje čuju iako ne mogu da govore. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/span><\/font>Defektan<\/span><\/strong>: izbegavajte ovakve izraze jer oni upućuju na to je da je osoba “nekompletna”. <\/span><\/font>Defekt se definiše kao mana, nedostatak, nesavršenost. Umesto izraza defektan <\/span><\/strong>treba koristiti izraze koji upućuju na prirodu invalidnosti ili povrede.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/span><\/font>Dementan, senilan<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>izbegavajte da opisujete osobu kao senilnu ili dementnu. Koristite jezik „prvo osoba” pa upotrebljavajte izraz „osoba sa demencijom”. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/span><\/span><\/font>Mentalno retardiran<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>uvek <\/strong>se trudite da <\/strong><\/span><\/span>identifikujete vrstu invalidnosti ili koristite izraze – mentalni, intelektualni i razvojni invaliditet.<\/span><\/font>Termini mentalno retardiran, retard i mentalna retardacija su nekad bili uobičajeni i nisu smatrani uvredljivima. Predsednik SAD je 2010. potpisao  <\/span>“Rozin zakon” kojim se termin mentalna retardacija zamenjuje izrazom intelektualni invaliditet u svim oblastima, uključujući i federalni zakon.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/span>Kepec<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> izraz se koristio ranije da opiše neobično nisku osobu<\/span><\/span>. Danas se smatra uvredljivim. <\/span>Nizak rast je medicinsko ili genetsko stanje čiji je rezultat stas ni\u017ei od 130 cm. <\/span><\/span><\/font>Koristi se izraz mali ljudi ili osoba malog rasta.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/span>Paraplegičar<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>izbegavajte obraćanje osobi na taj način. Recite osoba sa paraplegijom. <\/span><\/span><\/span><\/font>Paraplegija je gubitak pokretljivosti u donjim ekstremitetima i posledica je povrede kičmenog stuba ili povrede mozga. Kad nekome ka\u017eete da je paraplegičar kao da ga definišete njegovim stanjem. <\/font><\/span>Koristite <\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>termin osoba sa paraplegijom. <\/strong><\/span><\/span> <\/span>Nekad osobe sa paraplegijom sebe \u017eargonski zovu “para”. Ako i vi to hoćete, koristite navodnike. <\/span><\/font> <\/span><\/strong><\/font><\/p>\n

Šizofreničar<\/span><\/strong>:<\/span><\/strong> <\/span><\/strong><\/span>uvek koristite jezik “prvo osoba” a tako i termin “osoba sa shizofrenijom” umesto šizofreničar ili šizofrena osoba. <\/span><\/font>Shizofrenija je ozbiljna mentalna bolest koja se karakteriše iskrivljenim tumačenjem realnosti i utiče na individualno mišljenje, osećanje i delovanje. Uobičajeni simptomi su vizuelne i slušne halucinacije, haotičan tok misli, neuzvraćanje komunikacije, nedostatak zadovoljstva u svakodnevnom \u017eivotu i dr. To ne uključuje podeljenu ličnost. <\/font><\/span>Koristite izraz “osoba sa shizofrenijom” samo ukoliko znate da postoji klinička dijagnoza.<\/span><\/strong><\/font><\/p>\n

<\/span><\/strong><\/span><\/strong><\/font>Biljka<\/span><\/strong>: izbegavajte da nekog nazivate biljkom čak i ako je osoba u vegetativnom ili komatoznom stanju. I u ovakvim situacijama koristite izraze “prvo osoba” da ne biste dehumanizovali osobu.<\/span><\/font> <\/font><\/span> <\/font><\/span><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nacionalni Centar za invalidnost i novinarstvo je objavio ovu listu <\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-960","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/960\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cilsrbija.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}